DV Videk obilježio je Svjetski tjedan darovite edukativnom radionicom za odgajatelje pod nazivom „Posebne odgojno-obrazovne potrebe darovite djece“.
Tko su darovita djeca? Kako ih prepoznati
Darovito dijete je:
– ono koje hoće i može više;
– koje vas svojom zahtjevnošću navodi na pitanje „Što ću s njim?”
– koje odgajateljice prepoznaju kao ono koje u odnosu prema svojim vršnjacima mnogo toga čini prije, više, brže, uspješnije, bolje, drukčije
– koje u tome što čini ima dosljedno bolja i uspješnija postignuća
SUŠTINSKA – KVALITATIVNA RAZLIČITOST OD DRUGE DJECE
David Palmer, psiholog i autor brojnih knjiga o darovitosti, nabraja neke karakteristike koje se često javljaju kod darovite djece:
1. Jezični razvoj
Napredan jezični razvoj kod darovitog djeteta ponekad se može manifestirati na neki od sljedećih načina:
– ranije od vršnjaka razvija vokabular i lako usvaja nove riječi
– ranije se od vršnjaka izražava u punim rečenicama gramatički ispravno
– rano uči čitati (ukoliko ima priliku i uz malo poduke)
– ranije od vršnjaka posjeduje kapacitet sudjelovanja u razgovoru odraslih i razumije česte dvoznačnosti i ironiju kojom se odrasli koriste.
2. Spoznajne mogućnosti
Darovita djeca poput spužve upijaju nove informacije i ideje iz svoje okoline, bez pretjeranog napora uče, shvaćaju i povezuju. Ona često:
– imaju specifične interese, opsesivno su posvećeni nekoj tematici (npr. zanimaju ih dinosauri, kukci, vulkani, povijest, svemir, mitologija) pri čemi iskazuju pravo oduševljenje, fascinaciju nekim problemom i njegovim rješavanjem
– Iskazuju veliku usmjerenost cilju. Rade predano i uporno, marljivo i koncentrirano, s jasno izraženom potrebom za postignućem, željom da ostvare cilj koji su postavili. Oni nastavljaju raditi i u nepovoljnim uvjetima. Kad ih se pokuša udaljiti od onoga što rade, ljute se i negoduju pri čemu su spremni i na sukobe
– Pri aktivnostima kojima zadovoljavaju specifične interese iskazuju i veliku radnu energiju. Već u ranoj dobi satima mogu raditi na problemu, bez znakova umora i zasićenja, energično se opirući pokušajima da ih se usmjeri na druge aktivnosti. Takva predanost radu rezultira velikim znanjem o tom području.
– Uče na kvalitativno različit način. Treba im minimum pomoći odraslog da bi ovladala područjem svog interesa i uglavnom uče samostalno.
– Ono što uče njima je uzbudljivo i motivirajuće i uvijek ih tjera korak dalje.
– Pronalaze nova pravila i osebujne načine rješavanja problema (kreativna su).
– postavljaju pitanja i mogu jezgrovito sagledavati neki problem
– imaju svoju metodu učenja i rješavanja problema, koja se često kosi s tradicionalnim metodama učenja
– kreativno razmišljaju često povezujući naoko nepovezane stvari te na taj način kreativno rješavaju problem
3. Emocije i ponašanje
Darovita djeca često su suosjećajna i osjetljivija od svojih vršnjaka. Stoga mogu pokazivati:
– osjetljivost na nepravdu, empatiju prema djeci i odraslima
– potrebu za povremenim osamljivanjem i razmišljanjem, maštanjem, čitanjem i crtanjem
– veliku energičnost (nema dovoljno sati u danu za sve što ih zanima, stoga često mogu brzo pričati, brzo se kretati i sl.)
– kvalitete vođe, zbog svojih velikih kapaciteta i suosjećanja s drugima
Darovita djeca nisu darovita baš u svemu
Odrasli su skloni očekivati od darovitog djeteta da bude izvrsno na svim područjima i neće očekivati da su npr.:
• Unatoč bogatom rječniku, loši u pisanom izražavanju ili glasovnoj analizi i sintezi na početku opismenjavanja
• Nemirni, nepažljivi, skloni dnevnom sanjarenju, s vrlo malom potrebom za dnevnim odmorom
• Šutljivi, nespremni pokazati svoje znanje, osjećajno ravnodušni prema okolini.
• Nespremni slijediti upute za skupne aktivnosti i zadatke, raditi stvari na svoju ruku.
• Općenito neskloni suradnji u aktivnostima skupine, nezainteresirani za njen rad, nekooperativni ili apatični.
• Pretjerano kritični, neprestano dovodeći u pitanje dobivena objašnjenja.
• Mogu brzo zapažati i svoja zapažanja stavlja do znanja svima, ukazivati na nedosljednosti i nelogičnosti u svemu, posebno u onome što drugi misle i/ili čine.
• Povučeni – odbijaju sudjelovati u zadaćama skupine, više uživaju u vlastitom društvu i samostalnom radu.
Darovita su djeca, u pravilu, po svojim sposobnostima, motivaciji i postignućima „iznad naših očekivanja”, a istodobno vrlo često očituju niz oblika ponašanja koja su „ispod naših očekivanja”
Darovita djeca mogu u jednom području razvoja biti briljantni, a u drugom području razvoja zaostaju za svojim vršnjacima. Npr. dijete 4 godine intelektualno će biti na razini desetogodišnjaka, a u motoričkom i soc-emocionalnom ispod svoje dobi: Rasuđuje, zaključuje, uviđa veze i odnose među stvarima i pojavama, razumije složenije sadržaje, uspoređuje, izdvaja bitno itd., a motorički je vrlo nespretan, ne vole crtati, spor je u jelu i oblačenju, neuredan, teško se „uklapa” u grupu, osjetljiv, plačljiv.
Smatra ih se djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, iznimno osjetljivima na kvalitetu okruženja odrastanja i poticaja koje (ne)dobivaju za svoj razvoj. Izraženije sposobnosti (viši IQ) – više specifičnosti koje ovu skupinu čini iznimno osjetljivom na neadekvatan odgojno-obrazovni tretman. Djeca s iznimno visokim IQ mogu imati mnogo veće probleme sa socijalnim okruženjem (zbog posebne strukture ličnosti, snažnog osjećaja samosvijesti, postavljanja visokih kriterija sebi i drugima, neovisnosti u mišljenju i vrednotama, motivaciji i užitku u izazovima, ne-konformizmu u ponašanju i sl. Vrlo rano steknu osjećaj da su „drugačija”, da „nigdje ne pripadaju”. Zbog naprednog spoznajnog razvoja i razvijenog apstraktnog mišljenja vršnjaci ih često ne razumiju, a emocionalno nisu dorasla starijoj djeci. Nesklad unutar njih samih, frustracije zbog nezadovoljenih specifičnih odgojno-obrazovnih potreba i mogućih „sudara” i nesporazuma s okruženjem u kojem odrastaju oni su populacija djece s posebnim potrebama, osobito rizična za kasnija asocijalna i devijantna ponašanja. Inteligencija darovitog djeteta u neprikladnom tretmanu okoline okreće se protiv njega samog i njegovog okruženje – podbacivanje u školi, buntovništvo, maloljetničku delinkvenciju i sl.
Kakav program treba darovitoj djeci?
U radu s darovitima posebno se preporučuju aktivnosti koje potiču:
To su npr. pokusi, edukativne igre na računalu, igre kreativnog rješavanja problema, mozgalice, zagonetke, pitalice, razne logičko-kombinatoričke igre. Projekt kao najmanje didaktiziran idealan je u radu s darovitima. Njihova inicijativnost, strastveni interes i višak znanja idealni su za započinjanje i vođenje projekta.
· Program za darovite treba biti postavljen tako da razvija više razine misaonih procesa (promatranje, predviđanje, klasificiranje, analiziranje, sintetiziranje, procjenjivanje)
· i da potiče divergentnu produkciju (velikog broja originalnih ideja).
Za to je nužno osnovni program obogatiti posebno osmišljenim igrama i aktivnostima koje potiču aktivno učenje i kreativno mišljenje.
Uzimajući u obzir navedene potrebe darovite djece program rada s ovom populacijom u DV Videk ima karakteristike diferenciranog pristupa i programa u okviru odgojne grupe. Njime se nastoji osigurati svakom, tako i darovitom djetetu ono što je primjereno njegovom stvarnom razvojnom stupnju te njegovim specifičnim potrebama, mogućnostima i interesima.
Kreativno mišljenje
DIVERGENTNO MIŠLJENJE Imaginativno – kreativno
| KONVERGENTNO MIŠLJENJE Logičko
|
Divergentna produkcija potaknut će se ukoliko pokušamo formulirati zadatke na slijedeći način:
I za kraj: