Međunarodni dan Majke Zemlje (22. travanja) (UN)

Više od 150 zemalja diljem svijeta obilježava Dan posvećen našem domu – našoj planeti Zemlji. Svake godine djeca mnogobrojnim aktivnostima i akcijama u vrtiću promišljaju i pokazuju koliko je važan naš okoliš i priroda obzirom da se svakim danom sve više suočavamo s velikim problemima poput globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena.

Dan planeta Zemlje je prvi puta obilježen 22. travnja 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te je, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. travnja proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje. Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području San Francisca taj dan slavi kao Dan planeta Zemlje.

Ubrzo poslije, američki je parlament donio cijeli niz zakonskih uredbi kao odgovor na sve očitiju ekološku krizu. Slično buđenje ekološke svijesti javilo se i u drugim dijelovima svijeta. Ujedinjeni narodi proglasili su 2009. godine 22. travnja „Međunarodnim danom majke Zemlje“. Danas se dan obilježava u cijelom svijetu, svake godine s posebnim fokusom, ali uvijek jednakim ciljem – razmišljanjem i djelovanjem u smjeru smanjenja čovjekovog štetnog učinka na okoliš.

Izdvojili smo nekoliko zanimljivosti o našoj planeti:

1.     Zanimljiva osobina Zemlje je ta da ima skoro 500 vulkana. Oko 80% Zemlje, ispod i iznad površine mora, vulkanskog je podrijetla.

2.     Jedna od najfascinantnijih činjenica o Zemlji je ta da je nekad imala planet blizanac pod nazivom Theia. Prije otprilike 4.5 milijarde godina, svemirsko tijelo za koje se smatra da je bilo veličine Marsa svoju orbitu je dijelilo sa Zemljom. Ubrzo je uslijedio sudar koji je rezultirao formiranjem Mjeseca.

3.     Negdje između kasnog 18. i ranog 19. stoljeća došlo je do procvata Prve industrijske revolucije diljem svijeta. Ona nije donijela samo ekonomsku promjenu, nego i promjene u okolišu. Proizvedeni su novi zagađivači koji su utjecali na vodu, zrak i tlo. Novi prirodni resursi su bili iskorištavani i iscrpljeni u tom periodu što je na kraju rezultiralo propadanjem okoliša u astronomskim razmjerima.

Što mi možemo učiniti po tom pitanju? Sve započinje edukacijom – kroz razumijevanje zanimljivih činjenica o Zemljinim nevjerojatnim osobinama možemo potaknuti njeno očuvanje i uživati u njenim čudima još mnogo godina.

4.     Zemlju se često još naziva Plavim planetom. Astronauti koji su prvi putovali u Svemir opisali su cjelinu Zemlje kao plavu. To je zato što 71% Zemlje pokrivaju vodena tijela.

5.     Iako je voda detektirana na obližnjim planetima, samo ona na Zemlji se može naći u 3 različita stanja – tekućem, tvrdom i plinovitom.

6.     Oceani čine 97% vode na Zemlji, dok slatke vode, rezervoari i slatka voda za opskrbu čine preostalih 3%.

7.     Iako je poznato da je Venera najsjajnije nebesko tijelo, Zemlja je zapravo sjajnija kada je se gleda iz Svemira. Voda je taj faktor koji Zemlju čini najsjajnijom u Mliječnoj stazi.

Živimo u vremenu u kojem obiluju veliki i realni problemi vezani uz okoliš. Brojna su i ozbiljna upozorenja o njegovu stanju. Učestali su sukobi interesa, posebice ekonomski i ekološki. Veće opasnosti te vrste nastaju kad su ekonomski interesi k tome i nasrtljivi na štetu održivosti. Jedna od najvećih prepreka održivosti jesu interesi isključive financijske dobiti. U tom slučaju, ne postupa se odgovorno prema zdravlju ljudi i okoliša, odnosno radi se o napadu na život, napadu koji dovodi u pitanje opstanak prirode i okoliša kao cjeline, a život treba svjesno i organizirano braniti. Zato postoji potreba za pravom na učenje o održivu razvoju za svu djecu i za raznolikošću sadržaja učenja, oblika rada i  metoda učenja. Segment koji svakako treba biti implementiran u kurikulum jest odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, odnosno izgradnja znanja i vještina potrebnih za život, koji i drugi poslije nas mogu nastaviti voditi. Odgovoran suživot s drugim ljudima najbolje se uči upravo kroz odgoj i obrazovanje djece u predškolskim ustanovama. Održivi razvoj zahtijeva jedan novi način razmišljanja koji se mora temeljiti na dogovorenim vrijednostima i odlikama demokratskih društava. Jedino informirani i educirani građani mogu odgovorno odlučivati o pitanjima održivog razvoja unutar svoje zajednice kojoj pripadaju. Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija prema kojima se gospodarstvo i socijalni sektor mogu razvijati bez štetnih posljedica na okoliš i prirodne izvore koji su bitni za daljnju ljudsku djelatnost. On se naslanja na ambicioznu ideju po kojoj razvoj, trošenjem neobnovljivih izvora energije, devastiranjem i zagađivanjem okoliša, ne smije ugroziti budućnost generacija nakon naše. Postoje mnoge dimenzije učenja o održivu razvoju te ćemo spomenuti neke od njih koje se protežu u procesu odgoja i obrazovanja:

1.     održivost potomstva

2.     održivost zdravlja

3.     održivost nekih pasmina životinja ili nekih vrsta biljaka

4.     održivost naselja

5.     održivost sustava voda i energije

6.     održivost hrane

7.     održivost klime

8.     održivost države

9.     održivost kulture

10.  održivost socijalno – kulturnih običaja

11.  održivost nacionalnih skupina i njihovih običaja

Iz toga proizlazi da održivost zbilje života ne ovisi samo o biološko – ekološkoj dimenziji održivosti, već ovisi i o socijalno – kulturnoj dimenziji, pravnom aspektu, ekonomsko- gospodarstvenom i zdravstvenom aspektu, te estetskom aspektu održivosti.

Oblikovanje navika koje će sadržavati djetetov kvalitetan odnos prema prirodi svakodnevna je zadaća svih koji odgajaju djecu. Dijete uči kroz svakodnevne životne situacije, ali i planski osmišljene aktivnosti. Odnos odraslih prema okolišu i model koji daju djetetu od presudne je važnosti. Brižan odnos prema okolišu u vrtićkom se okruženju njeguje kontinuirano. Ipak različite ekološke teme su osobito prisutne uz obilježavanje međunarodnog dana Majke Zemlje (UN). Tradicionalno u vrtićima se taj dan obilježava kroz traženje informacija u različitim izvorima, susrete sa stručnjacima, diskusije, poruke na plakatima, ekološke akcije i sl. Tako se smisao i emocionalno značenje poruka snažnije utiskuje u djetetovo pamćenje. Dobro je da navike  i stavovi koje dijete usvaja, odnosno zahtjevi koji se pred dijete postavljaju i model koji mu odrasli pružaju budu usklađeni u vrtićkom i obiteljskom okruženju.

Za kraj pogledajte video uradak koji su vam pripremili djeca odgojno-obrazovne skupine Lavići uz pomoć svojih odgojiteljica  Gabrijele Erdelja i Tee Bubalo.

mag.praesc.educ. Gabrijela Erdelja
univ.bacc. Tea Bubalo